IHJJ Web shop

Detalji knjige

Besjede fra Matije Divkovića - Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Martina Kramarić, Andrea Radošević

Besjede fra Matije Divkovića
O knjizi

ISBN: 978-953-7967-57-4

Naklada: 550

Broj stranica: 848

Godina izdanja: 2016

Cijena: 280.00 KN

Dostupnost: U PRODAJI

Zanimanje za Besjede svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta fra Matije Divkovića nije potaknuto samo istraživačkom radoznalošću za spomenik star četiri stotine godina nego ponajviše željom da se taj vrijedan biser pisane baštine približi širemu čitateljstvu. I to upravo u godini u kojoj se navršava četiristota obljetnica njegova prvoga izdanja (1616.)! Velike su obljetnice nerijetko povod za ponovna čitanja i primjene novih načina istraživanja opusa znamenitih autora. Najveće djelo oca bosanske franjevačke književnosti široj je publici, a i znanstvenoj javnosti kojoj fra Matija Divković nije bio u središtu zanimanja, bilo poznato uglavnom iz odabranih kraćih tekstova, ponajviše prilika i zlamenja kojima je on, kako danas tako i prije 400 godina, znao dopirati do svojih čitatelja. Matija Divković jedna je od onih povijesnih ličnosti koja je zadužila i bosanskohercegovačku i hrvatsku kulturu. Nažalost, plodovi njegova rada do posljednjih nekoliko godina u cijelosti su bili dostupni samo malobrojnim sretnicima koji su imali pristup znanstvenim i samostanskim arhivima i knjižnicama. Godine 2013. u izdanju Kulturno-povijesnoga instituta Bosne Srebrene iz Sarajeva objavljen je pretisak s transkripcijom Divkovićevih djela iz 1611. (Nauk krstjanski za narod slovinski // Sto čudesa aliti zlamen’ja blažene i slavne Bogorodice, Divice Marije. Uvodna studija, rječnik i tumač imena Nauka krstjanskoga Darija Gabrić-Bagarić. Transkripcija Nauka krstjanskoga: Darija Gabrić-Bagarić, Dolores Grmača, Maja Banožić. Uvodna studija, transkripcija, rječnik i tumač imena Sto čudesa Marijana Horvat. Ur. Marko Karamatić. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene. Sarajevo. 2013.). Nakon objavljivanja transkripcijom prvih dvaju Divkovićevih tiskanih djela konačno je došlo vrijeme da se izdavanjem cjelovitoga teksta Besjeda pridonese zaokruživanju suvremenoga objavljivanja njegova opusa. Vrijednost toga znanstvenog i istraživačkog pothvata prepoznao je Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, u kojemu su u sklopu projekta Matija Divković u hrvatskoj kulturi (voditeljice dr. sc. Marijane Horvat) organizirani izrada i objavljivanje studije te transkripcije toga Divkovićeva iznimno popularnoga i najopsežnijega djela s bosanice na latinicu. Rad se odvijao suradnjom s Kulturno-povijesnim institutom Bosne Srebrene iz Sarajeva (zastupao ga je ravnatelj dr. sc. Marko Karamatić, jedan od urednika knjige). U studiji su donesene nove spoznaje i zaključci o jezičnim, grafijskim, leksičkim i književno-stilističkim značajkama djela. Osim transkripcije i studije, izdanje sadržava rječnik manje poznatih riječi i tumač imena. Rezultat je to nastojanja usmjerenoga na što lakšu prihvatljivost staroga teksta suvremenomu čitatelju (transkripcija) bez osiromašivanja znanstvenosti (studija).