Posljedica dugog razdoblja zajedničke povijesti austrijskih i hrvatskih
zemalja velik je broj germanizama u hrvatskome jeziku. Pri tome postoji
nerazmjer između njihova broja u organskim govorima i u standardu što je
posljedica političke klime s početka 19. st. kada se formirao suvremeni
hrvatski standardni jezik štokavske osnovice i kada se nastojao
minimalizirati austrijski politički, kulturni i jezični utjecaj.
Dok
za druge slavenske jezike postoje opsežne studije o posuđenicama iz
njemačkoga, germanizmi u hrvatskom jeziku još su uvijek nedovoljno
istraženi. Iako postoji nekoliko značajnijih radova koji se bave tom
problematikom, ne postoji monografija koja bi se bavila germanizmima u
svima trima hrvatskim narječjima i u hrvatskome standardu. Ne postoji ni
rječnik hrvatskih germanizama.