About the Book
ISBN: 978-953-7967-50-5
Edition: 200
Number of Pages: 556
Publication Year: 2017
price: 15,93 €
Availability: IN STOCK
Horvaczka grammatika oder kroatische Sprachlehre (1810.) J. E. MatijeviÄa treÄa je objavljena slovnica kajkavskoga književnoga jezika. Ta gramatika nije MatijeviÄevo autorsko djelo, veÄ njegova preradba slovnice Franje Korniga Kroatische Sprachlehre iz 1795. godine. Kako se F. Kornig piÅ”uÄi svoju slovnicu, uvelike koristio gramatikom I. SzentmĆ”rtonyja Einleitung zur kroatischen Sprachlehre (1783.) preuzimajuÄi iz nje Äitave odlomke, SzentmĆ”rtonyjev je utjecaj posredno prisutan i u MatijeviÄevoj gramatici. Stoga se unutar korpusa gramatika kajkavskoga književnoga jezika pisanih njemaÄkim metajezikom može govoriti o nizu nasljeÄivanja SzentmĆ”rtony ā Kornig ā MatijeviÄ. Osobitost slovnica Korniga i MatijeviÄa u odnosu na onu SzentmĆ”rtonyjevu jest dodavanje sintaktiÄkoga poglavlja i konverzacijskoga priruÄnika te umetanje glosara.
OslanjajuÄi se na model H. Jachowa (1991.) ā koji za analizu hrvatskih dopreporodnih slovnica odreÄuje sljedeÄe parametre: metajezik (domaÄi ili strani), jezik objekt (domaÄi ili strani) i gramatiÄki model (razvijen posebno za opisivani jezik ili razvijen za koji drugi jezik) ā za MatijeviÄevu slovnicu možemo reÄi da je autor slovnicu materinskoga jezika pisao stranim metajezikom primjenjujuÄi poneÅ”to modificirani model razvijen za drugi jezik. Nerazvijenost modela gramatiÄkoga prikaza (nedostatak bavljenja gramatiÄkom teorijom) posljedica je praktiÄne namjene slovnice, tj. ona je osmiÅ”ljena kao priruÄnik za uÄenje kajkavskoga književnog jezika namijenjen govornicima njemaÄkoga jezika. Tom je namjenom uvjetovana i struktura slovnice (dodani konverzacijski priruÄnik), kao i neke metode gramatiÄkoga opisa, tj. kontrastivan pristup u odnosu na njemaÄki.
Bitna metodoloÅ”ka razlika u odnosu na Korniga jest da je u svim MatijeviÄevim oprimjerenjima ishodiÅ”ni jezik njemaÄki, a ne kajkavski, Å”to vrijedi i za njegove rjeÄnike (umetnute glosare i rjeÄnik ustrojen prema leksiÄko-semantiÄkim poljima koji je dijelom konverzacijskoga priruÄnika). Osim toga Äeste su i razlike u formulacijama i oprimjerenjima.
OslanjajuÄi se na model H. Jachowa (1991.) ā koji za analizu hrvatskih dopreporodnih slovnica odreÄuje sljedeÄe parametre: metajezik (domaÄi ili strani), jezik objekt (domaÄi ili strani) i gramatiÄki model (razvijen posebno za opisivani jezik ili razvijen za koji drugi jezik) ā za MatijeviÄevu slovnicu možemo reÄi da je autor slovnicu materinskoga jezika pisao stranim metajezikom primjenjujuÄi poneÅ”to modificirani model razvijen za drugi jezik. Nerazvijenost modela gramatiÄkoga prikaza (nedostatak bavljenja gramatiÄkom teorijom) posljedica je praktiÄne namjene slovnice, tj. ona je osmiÅ”ljena kao priruÄnik za uÄenje kajkavskoga književnog jezika namijenjen govornicima njemaÄkoga jezika. Tom je namjenom uvjetovana i struktura slovnice (dodani konverzacijski priruÄnik), kao i neke metode gramatiÄkoga opisa, tj. kontrastivan pristup u odnosu na njemaÄki.
Bitna metodoloÅ”ka razlika u odnosu na Korniga jest da je u svim MatijeviÄevim oprimjerenjima ishodiÅ”ni jezik njemaÄki, a ne kajkavski, Å”to vrijedi i za njegove rjeÄnike (umetnute glosare i rjeÄnik ustrojen prema leksiÄko-semantiÄkim poljima koji je dijelom konverzacijskoga priruÄnika). Osim toga Äeste su i razlike u formulacijama i oprimjerenjima.
