IHJJ Web shop

Detalji knjige

Horvatska gramatika J. E. Matijevića - Barbara Štebih Golub

Horvatska gramatika J. E. Matijevića
O knjizi

ISBN: 978-953-7967-50-5

Naklada: 200

Broj stranica: 556

Godina izdanja: 2017

Cijena: 120,00 kn

Dostupnost: U PRODAJI

Horvaczka grammatika oder kroatische Sprachlehre (1810.) J. E. Matijevića treća je objavljena slovnica kajkavskoga književnoga jezika. Ta gramatika nije Matijevićevo autorsko djelo, već njegova preradba slovnice Franje Korniga Kroatische Sprachlehre iz 1795. godine. Kako se F. Kornig pišući svoju slovnicu, uvelike koristio gramatikom I. Szentmártonyja Einleitung zur kroatischen Sprachlehre (1783.) preuzimajući iz nje čitave odlomke, Szentmártonyjev je utjecaj posredno prisutan i u Matijevićevoj gramatici. Stoga se unutar korpusa gramatika kajkavskoga književnoga jezika pisanih njemačkim metajezikom može govoriti o nizu nasljeđivanja Szentmártony – Kornig – Matijević. Osobitost slovnica Korniga i Matijevića u odnosu na onu Szentmártonyjevu jest dodavanje sintaktičkoga poglavlja i konverzacijskoga priručnika te umetanje glosara.

Oslanjajući se na model H. Jachowa (1991.) – koji za analizu hrvatskih dopreporodnih slovnica određuje sljedeće parametre: metajezik (domaći ili strani), jezik objekt (domaći ili strani) i gramatički model (razvijen posebno za opisivani jezik ili razvijen za koji drugi jezik) – za Matijevićevu slovnicu možemo reći da je autor slovnicu materinskoga jezika pisao stranim metajezikom primjenjujući ponešto modificirani model razvijen za drugi jezik. Nerazvijenost modela gramatičkoga prikaza (nedostatak bavljenja gramatičkom teorijom) posljedica je praktične namjene slovnice, tj. ona je osmišljena kao priručnik za učenje kajkavskoga književnog jezika namijenjen govornicima njemačkoga jezika. Tom je namjenom uvjetovana i struktura slovnice (dodani konverzacijski priručnik), kao i neke metode gramatičkoga opisa, tj. kontrastivan pristup u odnosu na njemački.

Bitna metodološka razlika u odnosu na Korniga jest da je u svim Matijevićevim oprimjerenjima ishodišni jezik njemački, a ne kajkavski, što vrijedi i za njegove rječnike (umetnute glosare i rječnik ustrojen prema leksičko-semantičkim poljima koji je dijelom konverzacijskoga priručnika). Osim toga česte su i razlike u formulacijama i oprimjerenjima.