IHJJ Web shop

Detalji knjige

Hrvatski jezikoslovci Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević - IHJJ

Hrvatski jezikoslovci Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević
O knjizi

ISBN: 978-953-8390-02-9

Naklada: 150

Broj stranica: 184

Godina izdanja: 2022

Cijena: 100,00 kn (13,27 €)

Dostupnost: U PRODAJI

Od 10. do 12. listopada 2019. u Neumu, Stonu, Metkoviću, Pločama, Opuzenu, Čapljini i Ljubuškome održan je jubilarni 15. Neretvanski znanstveni, kulturni i književni skup posvećen četvorici hrvatskih jezikoslovaca. Navedimo velikane kronološkim redom: Krsto Spalatin, Slavko Pavešić, Stjepan Krešić i Luka Vukojević. Svi oni potječu sa širega neretvanskog područja, od Stona do Konjica te od Vinina u Hrasnu u istočnoj Hercegovini do Šipovače kod Ljubuškoga u zapadnoj. Dvojica su među njima, Krsto Spalatin i Stjepan Krešić, znatan dio svojega radnog vijeka proveli u inozemstvu svim nedaćama i političkim progonima unatoč ipak uspjevši održati vezu s domovinom.
Riječ je o četvorici hrvatskih jezikoslovaca koji su svojim podrijetlom vezani za južne hrvatske krajeve, a uvelike su oplemenili hrvatsko jezikoslovlje i filologiju. Njihovo je djelovanje ponajbolji odgovor na novoskovanu poštapalicu Jeziku je svejedno jer su dva jezična savjetnika među najtraženijim priručnicima XX. i XXI. stoljeća, prevoditeljski rad pokazuje da je puk itekako svjestan nužnosti baštine elitnoga u jeziku i da se toga ne straši, nego tomu teži te činjenice da su propisivači (preskriptivisti) itekako praktičari (izdaju pravopise, gramatike, rječnike, petojezičnike čak), a ne zatucanci koji nikad ne napuštaju vlastiti ured (da ne rečem jezični laboratorij) osim u pratnji jezičnoga redarstva. Oni nam pokazuju i kako se poštuje hrvatska baština te da se na njezinu temelju grade i primjenjuju nove jezične teorije, da se autoriteti poštuju, ali da se i nakon njih živi jer bismo, da nismo išli i da ne idemo naprijed, još pisali na desetak različitih načina, slagali slovnicu po latinskome uzoru i imali tek desetak egzonima iz sredozemnoga i srednjoeuropskoga kruga zaboravljajući da Zemlja odavna nije ravna ploča te da su nam sad bliski i Pjongčang, i Fukušima, i Esvatini, zemljopisna imena za koja do početka ovoga stoljeća gotovo da nismo ni čuli.