IHJJ Web shop

Detalji knjige

Ignacije Szentmártony: Uvod u nauk o horvatskome jeziku - Barbara Štebih Golub

Ignacije Szentmártony: Uvod u nauk o horvatskome jeziku
O knjizi

ISBN: 978-953-7967-11-6

Naklada: 300

Broj stranica: 268

Godina izdanja: 2014

Cijena: 100,00 kn

Dostupnost: U PRODAJI

Einleitung zur kroatischen Sprache für Teutsche (1783.) I. Szent­mártonyja prva je tiskana slovnica kajkavskoga književnog jezika. Iz naslova je razvidno kako je riječ o djelu koje je ponajprije namijenjeno strancima (točnije govornicima njemačkoga jezika) koji žele naučiti horvatski. Kada ovu slovnicu analiziramo prema modelu što ga je razvio H. Jachnow (1991.), čiji su parametri metajezik (domaći ili strani), jezik objekt (domaći ili strani) i gramatički model (razvijen posebno za opisivani jezik ili razvijen za koji drugi jezik), dobivamo sljedeći rezultat: autor je slovnicu svojega materinskog jezika pisao jezikom koji njemu nije materinski, primjenjujući pri opisu gramatički model razvijen za drugi jezik. Pri tome valja naglasiti da nije riječ o modelu koji bi se mogao smatrati posve egzogenim, već o mješovitome modelu. Naime, iako uglavnom preuzima model gramatičkoga opisa razvijen za latinski i njemački jezik, a s njime i neke kategorije koje u kajkavskome književnom jeziku nisu postojale (već više puta spominjan opis preterita), s gledišta primjerenosti za književnu kajkavštinu Szentmártonyjev je opis znatno prihvatljiviji i „pohorvačeniji“ od onoga Vitkovićeva (primjerice uz imenice u prikazu deklinacija ne bilježi i članove, ne preslikava slijepo latinski glagolski sustav). S druge pak strane, Szentmártonyjev je opis manje primjeren od Kristijanovićeva, što bi, a što tek valja utvrditi detaljnom analizom svih kajkavskih slovnica, upućivalo na progresiju u prilagođavanju modela gramatičkoga opisa prirodi jezika objekta, u ovome slučaju kajkavskoga književnog jezika.

S obzirom na teorijsku i metajezičnu razvijenost Szentmártonyjeva modela gramatičkoga prikaza, riječ je o nerazvijenom modelu. Naime, autor isključivo opisuje jezik objekt i ne daje nikakva jezičnoteorijska promišljanja, pa čak ne definira ni temeljne pojmove, kao što su jezik, gramatika, deklinacija, konjugacija, vrsta riječi itd. Doduše, autor i sam već u uvodu naglašava da od korisnika očekuje poznavanje njemačkoga metajezika, a time valj­da i osnovnih gramatičkih pojmova i kategorija. Osim toga, takvo nebavljenje teorijskim pitanjima, prema H. Jachnowu (1991: 72), posljedica je namjene gramatike, koja je ponajprije zamišljena kao praktični jezični vodič za strance.