O knjizi
ISBN: 978-953-7967-10-9
Naklada: 300
Broj stranica: 342
Godina izdanja: 2014
Cijena: 13,27 € (99,98 kn)
Dostupnost: U PRODAJI
Prijedlozima je posvećeno nekoliko većih monografija i više manjih radova. Ipak, to je područje u hrvatskom jeziku još uvijek nedovoljno istraženo. S jedne strane, nedostaje obrada svih značenja (iscrpnije je obrađeno tek prostorno i vremensko, a i ona samo djelomično), a s druge strane, većina radova posvećena je primarnim prijedlozima, dok su proizvedeni prijedlozi još nedovoljno obrađeni, a upravo je to područje na kojem se zbiva najviše promjena i ono se još uvijek širi. U ruskoj teoriji ti su procesi zamijećeni i, uglavnom, obrađeni. Hrvatska teorija tom području zasad još nije posvetila dovoljno prostora, pa je cilj ovog rada bio da pokuša upotpuniti već postojeće opise i opiše proizvedene prijedloge, tj. one koji su tvorbeno vezani uz neku punoznačnu riječ, među kojima su opet zbog opsežnosti odabrani samo oni koji imaju prostorno ili vremensko značenje. Kako bi se zaokružila slika prostornih i vremenskih značenja istom su metodologijom obrađeni i primarni prijedlozi te prijedlozi nastali od dvaju prijedloga (do – до, iz – из, kod, od – от, s – с, za te ispod – из-под, ispred, iza – из-за, između, iznad, naspram, ponad, spram).
Popis hrvatskih prijedloga napravljen je prema više izvora – prema gramatikama (starijim i suvremenim), no izdašnije vrelo bili su pojedini radovi. Taj je popis na temelju primjera obrađen, što je pokazalo da neki prijedlozi koji se navode u tim radovima i ne ulaze u okvire zadane teme, bilo da im značenje (više) nije prostorno ili vremensko, bilo da malim brojem primjera još uvijek ne potvrđuju svoju pravu prijedložnu funkciju. Primjerice, u hrvatskim su izvorima među prijedlozima navedeni primjeri kao na centru, po dužini, po širini i dr., no nedovoljan broj primjera prijedložne upotrebe dovodi u pitanje njihovu prijedložnost. Isto tako, kod nekih je pretpostavljeno da imaju prostorno značenje, međutim, značenje se toliko apstrahiralo da je njihova dimenzionalnost upitna (po liniji, protiv...). U starijim su izvorima kao prijedlozi zabilježeni daleko, ostran, ovkraj, razi, stran, suprot, tik, zavrh koji se danas ne upotrebljavaju ili su iznimno rijetki i stilski obojeni.
Popis hrvatskih prijedloga napravljen je prema više izvora – prema gramatikama (starijim i suvremenim), no izdašnije vrelo bili su pojedini radovi. Taj je popis na temelju primjera obrađen, što je pokazalo da neki prijedlozi koji se navode u tim radovima i ne ulaze u okvire zadane teme, bilo da im značenje (više) nije prostorno ili vremensko, bilo da malim brojem primjera još uvijek ne potvrđuju svoju pravu prijedložnu funkciju. Primjerice, u hrvatskim su izvorima među prijedlozima navedeni primjeri kao na centru, po dužini, po širini i dr., no nedovoljan broj primjera prijedložne upotrebe dovodi u pitanje njihovu prijedložnost. Isto tako, kod nekih je pretpostavljeno da imaju prostorno značenje, međutim, značenje se toliko apstrahiralo da je njihova dimenzionalnost upitna (po liniji, protiv...). U starijim su izvorima kao prijedlozi zabilježeni daleko, ostran, ovkraj, razi, stran, suprot, tik, zavrh koji se danas ne upotrebljavaju ili su iznimno rijetki i stilski obojeni.