IHJJ Web shop

Detalji knjige

Judita Marka Marulića: transkripcija i prilagodba na suvremeni hrvatski jezik - Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Željko Jozić, Kristian Lewis, Sanja Perić Gavrančić, Kristina Štrkalj Despot

Judita Marka Marulića: transkripcija i prilagodba na suvremeni hrvatski jezik
O knjizi

ISBN: 978-953-8390-06-7

Naklada: 1420

Broj stranica: 208

Godina izdanja: 2021

Cijena: 13,27 € (99,98 kn)

Dostupnost: RASPRODANO

Prije petsto godina, 13. kolovoza 1521., otisnuti su prvi primjerci libra Marka Marulića Splićanina, u kom se uzdarži ištorija svete udovice Judit u versih harvacki složena. Danas taj libar, prvo umjetničko književno djelo na hrvatskome jeziku, jednostavno nazivamo Marulićevom Juditom. Vlada Republike Hrvatske 2021. godinu proglasila je Godinom čitanja, a Hrvatski sabor i Godinom Marka Marulića. S obzirom na tijek vremena i na važnost Judite, u povodu velike obljetnice na poticaj ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje Željka Jozića okupljena je potkraj travnja 2021. znanstvena radna skupina sa zadatkom izrade teksta Judite prilagođenoga suvremenomu hrvatskom jeziku. Odlučeno je i da se uz tekst prilagodbe donese transkripcija izvornoga djela, tj. prvoga tiskanog izdanja. Članovi su stručne radne skupine Vuk-Tadija Barbarić, Marijana Horvat, Željko Jozić, Kristian Lewis, Sanja Perić Gavrančić i Kristina Štrkalj Despot. Prilagodbu su izradili Vuk-Tadija Barbarić (uvodni dio, 1. pjevanje i kolofon), Sanja Perić Gavrančić (2. pjevanje idrugi dio 6. pjevanja), Kristina Štrkalj Despot (3. pjevanje i prvi dio 6. pjevanja), Marijana Horvat (4. pjevanje) i Željko Jozić (5. pjevanje). Kad je tako uspostavljena prva inačica prilagodbe, na njoj su nadalje zajednički radili svi autori. Juditu su transkribirali Vuk-Tadija Barbarić i Marijana Horvat. Prilagodbu je završno pročitao, standardnojezično ujednačio, redigirao i korigirao Kristian Lewis, koji je napisao i predgovor i životopis Marka Marulića.
S obzirom na to da je Judita i do ove prilagodbe izazivala veliko zanimanje filologa, jezikoslovaca, književnih teoretičara i književnika, dosadašnje su nam znanstvene spoznaje i književnoumjetnički doprinosi dali čvrst temelj za rad.