O knjizi
ISBN: 978-953-6637-39-3
Naklada: 0
Broj stranica: 0
Godina izdanja: 2009
Cijena: 16,59 € (125,00 kn) 13,27 € (99,98 kn)
Dostupnost: U PRODAJI
Autor paralelno prikazuje osobine kajkavskih govora i osobine
kajkavskoga književnog jezika tako da se sustavno, po jezičnim razinama,
prati stanje u mjesnim kajkavskim govorima i u pisaca kajkavske
književnosti. Sve to daje mnoštvo informacija i o organskim kajkavskim
govorima i o kajkavskom standardu. Opis kajkavskoga književnog jezika
autor je obogatio izborom tekstova kajkavskih pisaca kako bi se dobio
zoran uvid u taj jezik, a sve zajedno pokazuje i dokazuje izgrađenost
hrvatskokajkavskog standarda u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, koji je u ovoj
knjizi dobio svoj prvi cjelovit opis. Taj se opis svrstava uz bok
najboljim dijakronijsko-sinkronijskim monografijama toga tipa. Osim
toga, takvih je monografija o hrvatskome jeziku i njegovim narječjima
nikad dovoljno, a komparirajući Kratki navuk jezičnice horvatske s djelima slične problematike nameće se zaključak da je riječ o jednome od najboljih, ako ne i najboljoj monografiji.
Kajkavsko je narječje bilo osnovica jezika hrvatske kajkavske pisane riječi od 16. do sredine 19. stoljeća, a u 20. stoljeću je jezik kajkavske dijalekatske književnosti. U tom dugom razdoblju, od 16. do sredine 19. stoljeća, napisana su na kajkavskom književnom jeziku mnoga književna i druga djela, mnogi javnopravni i privatnopravni spisi, zabilježeno je mnogo narodnih umotvorina, više je djela prevedeno sa stranih jezika, bogata je i stara kajkavska leksikografija. Plodna se kajkavska književnost razvija i u 20. stoljeću, s najvišim dometom u Krležinim Baladama Petrice Kerempuha.
Kratka gramatika jednoga hrvatskoga književnoga jezika od neprijeporne je važnosti za poznavanje hrvatskoga jezika i njegove bitne sastavnice – kajkavskoga narječja.
Kajkavsko je narječje bilo osnovica jezika hrvatske kajkavske pisane riječi od 16. do sredine 19. stoljeća, a u 20. stoljeću je jezik kajkavske dijalekatske književnosti. U tom dugom razdoblju, od 16. do sredine 19. stoljeća, napisana su na kajkavskom književnom jeziku mnoga književna i druga djela, mnogi javnopravni i privatnopravni spisi, zabilježeno je mnogo narodnih umotvorina, više je djela prevedeno sa stranih jezika, bogata je i stara kajkavska leksikografija. Plodna se kajkavska književnost razvija i u 20. stoljeću, s najvišim dometom u Krležinim Baladama Petrice Kerempuha.
Kratka gramatika jednoga hrvatskoga književnoga jezika od neprijeporne je važnosti za poznavanje hrvatskoga jezika i njegove bitne sastavnice – kajkavskoga narječja.