U ovoj se knjizi pokušalo metodama generativne gramatike opisati jedno
poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih
imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije,
generativnoga pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalističke
epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001,
Harley i Noyer 1998, 1999). Knjiga je podijeljena u tri sadržajne
cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfologije i
distribuirane morfologije te posebno pristup takve teorije tvorbi
riječi. Druga sadržajna cjelina obuhvaća opis sufiksa kojima se tvore
odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Treća sadržajna cjelina
obuhvaća primjenu tvorbenog modela distribuirane morfologije na
odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Prema takvu modelu tvorba
riječi obuhvaća spajanje apstraktnih korijena s određenim funkcionalnim
glavama. Pretpostavlja se da imenski funkcionalni sloj u hrvatskome
jeziku uključuje glave D, Poss, F, Num, dok se glagolski funkcionalni
sloj sastoji od kategorija v, Perf i Asp. Događajnost se imenica
definira prisutnošću glagolskih funkcionalnih kategorija. Agentivne i
događajne imenice u hrvatskome jeziku obuhvaćaju uz imenske i glagolske
funkcionalne kategorije, dok sve ostale imenice (obične, rezultativne i
imenice za jednostavne događaje) sadrže samo imenske funkcionalne
kategorije.
U knjizi su istražena pitanja utjecaja glagolskih
gramatičkih svojstava osnove na mogućnost tvorbe i na interpretaciju
izvedenih imenice. Glagolske su se osnove promatrale u odnosu na vid i
rekcijska svojstva, a izvedene imenice u odnosu na moguću događajnu ili
nedogađajnu interpretaciju. Tako su ovom knjigom osim tvorbe imenica od
glagola osvijetljena i neka druga gramatička područja hrvatskog jezika
(neakuzativnost, aspekt, struktura imenskih skupina, pitanja
međuovisnosti svršenosti i rezultativnosti, i nesvršenosti i
događajnosti), kao i neka, već dugo prisutna i poznata, načelna pitanja
generativne morfologije (razlikovanje rječnih i rečeničnih kategorija,
pitanje leksički obilježenih jedinica, odnos sintakse i morfologije).