IHJ e-trgovina

Detalji artikla

Unutarnja struktura odglagolskih imenica u hrvatskome jeziku - Matea Birtić

Unutarnja struktura odglagolskih imenica u hrvatskome jeziku
O knjizi

ISBN: 978-953-6637-35-5

Naklada: 0

Broj stranica: 208

Godina izdanja: 2008

cijena: 15,93 € 9,56 €

Dostupnost: U PRODAJI

U ovoj se knjizi pokušalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije, generativnoga pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalističke epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer 1998, 1999). Knjiga je podijeljena u tri sadržajne cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfologije i distribuirane morfologije te posebno pristup takve teorije tvorbi riječi. Druga sadržajna cjelina obuhvaća opis sufiksa kojima se tvore odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Treća sadržajna cjelina obuhvaća primjenu tvorbenog modela distribuirane morfologije na odglagolske imenice u hrvatskome jeziku. Prema takvu modelu tvorba riječi obuhvaća spajanje apstraktnih korijena s određenim funkcionalnim glavama. Pretpostavlja se da imenski funkcionalni sloj u hrvatskome jeziku uključuje glave D, Poss, F, Num, dok se glagolski funkcionalni sloj sastoji od kategorija v, Perf i Asp. Događajnost se imenica definira prisutnošću glagolskih funkcionalnih kategorija. Agentivne i događajne imenice u hrvatskome jeziku obuhvaćaju uz imenske i glagolske funkcionalne kategorije, dok sve ostale imenice (obične, rezultativne i imenice za jednostavne događaje) sadrže samo imenske funkcionalne kategorije.
U knjizi su istražena pitanja utjecaja glagolskih gramatičkih svojstava osnove na mogućnost tvorbe i na interpretaciju izvedenih imenice. Glagolske su se osnove promatrale u odnosu na vid i rekcijska svojstva, a izvedene imenice u odnosu na moguću događajnu ili nedogađajnu interpretaciju. Tako su ovom knjigom osim tvorbe imenica od glagola osvijetljena i neka druga gramatička područja hrvatskog jezika (neakuzativnost, aspekt, struktura imenskih skupina, pitanja međuovisnosti svršenosti i rezultativnosti, i nesvršenosti i događajnosti), kao i neka, već dugo prisutna i poznata, načelna pitanja generativne morfologije (razlikovanje rječnih i rečeničnih kategorija, pitanje leksički obilježenih jedinica, odnos sintakse i morfologije).