O knjizi
ISBN: 978-953-7967-62-8
Naklada: 200
Broj stranica: 196
Godina izdanja: 2018
Cijena: 21,23 € (159,96 kn)
Dostupnost: U PRODAJI
Ovaj rječnik donosi detaljan valencijski opis pedeset sedam (57) psiholoških glagola u hrvatskome jeziku. Semantička skupina psiholoških glagola obrađena u rječniku izabrana je kao prva, pokusna skupina glagola zbog svoje značenjske povezanosti i razmjerne odvojenosti od drugih semantičkih skupina. Semantičkoj skupini psiholoških glagola posvećeno je dosta pozornosti u svjetskoj i domaćoj literaturi (Belleti i i Rizzi 1988, Landau 2010, Šaravanja 2011, Brač i Matas 2016, Oraić Rabušić 2016). Glagoli obrađeni u ovome rječniku pod nazivom psihološki često se u hrvatskim gramatikama nazivaju glagolima osjećanja, glagolima duševnoga stanja i glagolima htijenja (npr. Barić i dr. 1997: 518–520). Rječnik je također i mrežno dostupan na adresi valencije.ihjj.hr.
Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku namijenjen je znanstvenicima koje zanima valentnost hrvatskih glagola, profesorima i učiteljima hrvatskoga jezika, studentima hrvatskoga jezika, naprednim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika te svima ostalima koji žele znati nešto više o značenjima glagola i okolinama u kojima se oni pojavljuju. Nastao je kao rezultat dvaju projekata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, neposredno Baze hrvatskih glagolskih valencija (od 2013.) te posredno i projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola (2007. – 2013.). U izradi Valencijskoga rječnika psiholoških glagola sudjelovalo je šestero autora (Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić). Koncepciju je rječnika u najvećoj mjeri osmislila Matea Birtić, uz pomoć ostalih suradnika. Ivana Brač i Siniša Runjaić bili su posebno uključeni u stvaranje abecedarija. Ivana Brač u velikoj je mjeri bila angažirana i pri razdiobi glagola u semantičke skupine. Za povezivanje rječničkoga modela s ustrojem i poljima računalne baze koja je poslužila kao temelj stvaranja Valencijskoga rječnika psiholoških glagola ponajviše je zaslužan Siniša Runjaić. Samu bazu i sučelje za obradu natuknica u okviru leksikografskoga programa Tschwanelex za potrebe valencijskoga rječnika prilagodio je Bruno Nahod. Svi su navedeni suradnici, osim Brune Nahoda, obrađivali glagolske natuknice. Na projektu Valencijski rječnik hrvatskih glagola pod vodstvom Mirka Petija od 2007. do 2008. sudjelovale su suradnice projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Oraić Rabušić i Matea Birtić. Osim njih na projektu su surađivali Jurica Budja i Alen Milković. Vođenje projekta preuzela je poslije Matea Birtić, kao i vođenje Baze. Treba napomenuti da je Baza hrvatskih glagolskih valencija izrasla iz projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola te su dijelovi rada na tome projektu kao i stečena iskustva ugrađena i u ovaj rječnik.
Valencijski rječnik psiholoških glagola u hrvatskome jeziku namijenjen je znanstvenicima koje zanima valentnost hrvatskih glagola, profesorima i učiteljima hrvatskoga jezika, studentima hrvatskoga jezika, naprednim učenicima hrvatskoga kao inoga jezika te svima ostalima koji žele znati nešto više o značenjima glagola i okolinama u kojima se oni pojavljuju. Nastao je kao rezultat dvaju projekata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, neposredno Baze hrvatskih glagolskih valencija (od 2013.) te posredno i projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola (2007. – 2013.). U izradi Valencijskoga rječnika psiholoških glagola sudjelovalo je šestero autora (Matea Birtić, Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Ivana Matas Ivanković, Ivana Oraić Rabušić i Siniša Runjaić). Koncepciju je rječnika u najvećoj mjeri osmislila Matea Birtić, uz pomoć ostalih suradnika. Ivana Brač i Siniša Runjaić bili su posebno uključeni u stvaranje abecedarija. Ivana Brač u velikoj je mjeri bila angažirana i pri razdiobi glagola u semantičke skupine. Za povezivanje rječničkoga modela s ustrojem i poljima računalne baze koja je poslužila kao temelj stvaranja Valencijskoga rječnika psiholoških glagola ponajviše je zaslužan Siniša Runjaić. Samu bazu i sučelje za obradu natuknica u okviru leksikografskoga programa Tschwanelex za potrebe valencijskoga rječnika prilagodio je Bruno Nahod. Svi su navedeni suradnici, osim Brune Nahoda, obrađivali glagolske natuknice. Na projektu Valencijski rječnik hrvatskih glagola pod vodstvom Mirka Petija od 2007. do 2008. sudjelovale su suradnice projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Oraić Rabušić i Matea Birtić. Osim njih na projektu su surađivali Jurica Budja i Alen Milković. Vođenje projekta preuzela je poslije Matea Birtić, kao i vođenje Baze. Treba napomenuti da je Baza hrvatskih glagolskih valencija izrasla iz projekta Valencijski rječnik hrvatskih glagola te su dijelovi rada na tome projektu kao i stečena iskustva ugrađena i u ovaj rječnik.