Horvaczka grammatika oder kroatische Sprachlehre (1810.) J. E. Matijevića treća je objavljena slovnica kajkavskoga književnoga jezika. Ta gramatika nije Matijevićevo autorsko djelo, već njegova preradba slovnice Franje Korniga Kroatische Sprachlehre iz 1795. godine. Kako se F. Kornig pišući svoju slovnicu, uvelike koristio gramatikom I. Szentmártonyja Einleitung zur kroatischen Sprachlehre (1783.) preuzimajući iz nje čitave odlomke, Szentmártonyjev je utjecaj posre...

SadržajFunkcionalni pravopis: Pravopis i novinski tekstLana Hudeček i Milica MihaljevićJezik i društvo Irena Miloš: Digitalni urođenici i digitalni pridošliceDomaća zadaća Milica Mihaljević: Hrvatski u školiOd Mile do Drage Domagoj Vidović: Oprosti mi, Gospodine, jer sam DalmatinacU dva klika mišem Kristian Lewis: Kad pravopisni provjernik zadrijemaOd A do Ž Barbara Kovačević: Indijanci u hrvatskim frazemimaLektorske bilješke Vuk-Tadija Barbarić: Na kraju da...

SadržajKako učenici osnovne škole upotrebljavaju engleske riječi i pokrateNikolina Ćurković, Dijana Grbaš Jakšić i Ana GarićJezik i društvoIrena Miloš: Stoljeća hrvatskoga službenog jezika iz europske perspektiveDomaća zadaćaBiserka Draganić: Glagoljično pismo i hrvatska glagoljaška baština u odgojno-obrazovnome sustavu Republike Hrvatske Od Mile do DrageDomagoj Vidović: Oliver, Nadalina i Pjesan o Rolandu U dva klika mišemMilica Mihaljević: Muke po vid...

Kasnosrednjovjekovna Osorsko-hvarska pjesmarica (1533.) ne osvaja, poput svojih ranosrednjovjekovnih prethodnica, vizualnom ljepotom. Ranosrednjovjekovne kodekse resila su marna i besprijekorna pisma, ljepota duktusa, raskošni inicijali, bogate minijature, spektar raskošnih boja, mjeseci i godine rada skriptorskih ruku koje su nastojale stvoriti apsolutnu ljepotu dostojnu evanđeoske riječi… Nimalo ne začuđuje što su te dragocjene ranosrednjovjekovne „ljepotice“, ...

Leksemi predstavljeni u ovoj knjizi ekscerpirani su iz korpusa priređenoga za ovu prigodu. Čine ga odabrani pisani tekstovi i transkribirani zvučni zapisi govornika dubrovačkoga govora. Prije svega to su djela o običajima u Dubrovniku (Ničetić 2012, Skatolini 2006, Podić 2008), što čine pripovjedački dio korpusa, zatim znanstveni radovi ili knjige o dubrovačkome leksiku (Malić 2005; Gabrić-Bagarić 1997/1998, 1999; Sočanac 2004) kaoi jezične znanstvene monogra...

Zanimanje za Besjede svrhu evanđel’ja nedjeljnijeh priko svega godišta fra Matije Divkovića nije potaknuto samo istraživačkom radoznalošću za spomenik star četiri stotine godina nego ponajviše željom da se taj vrijedan biser pisane baštine približi širemu čitateljstvu. I to upravo u godini u kojoj se navršava četiristota obljetnica njegova prvoga izdanja (1616.)! Velike su obljetnice nerijetko povod za ponovna čitanja i primjene novih načina istraživanja ...