U svibnju 2006., na inicijativu Branka Kune, u Osijeku je utemeljen skup Hrvatski sintaktički dani s kojim je istraživanje sintakse hrvatskoga jezika konačno postalo glavna tema specijaliziranoga skupa. Od toga trenutka Hrvatski sintaktički dani postaju mjesto na kojemu se ujedinjuju ili će se ujediniti sva sintaktička istraživanja u Hrvatskoj i mjesto na kojemu hrvatski jezikoslovci razmjenjuju svoje ideje sa sintaktičarima izvan Hrvatske, što su dobro potkrij...

Zbornik donosi sedamnaest radova sa znanstvenoga skupa, održanog u Dubrovniku od 18. do 20. IX. 2009., trećeg u nizu koje organizira Societas Celto-Slavica. Radovi su podijeljeni u tri cjeline: I. Celtic and Slavic languages from a historical point of view; II. Synchronic aspects of Celtic and Slavic languages; III. Celtic and Slavic cultures....

Autor paralelno prikazuje osobine kajkavskih govora i osobine kajkavskoga književnog jezika tako da se sustavno, po jezičnim razinama, prati stanje u mjesnim kajkavskim govorima i u pisaca kajkavske književnosti. Sve to daje mnoštvo informacija i o organskim kajkavskim govorima i o kajkavskom standardu. Opis kajkavskoga književnog jezika autor je obogatio izborom tekstova kajkavskih pisaca kako bi se dobio zoran uvid u taj jezik, a sve zajedno pokazuje i dokazuje i...

Ova monografija četiriju hrvatskih dijalektologa objedinjuju rezultate dugogodišnjih proučavanja čakavskoga, štokavskog i kajkavskog narječja u institutskome Odjelu za dijalektologiju. Fonološke studije u knjizi temelje se na terenskim istraživanjima narodnih govora. Knjiga je plod dugogodišnjeg analitičkog rada nove generacije hrvatskih dijalektologa i fonologa....

Knjiga Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora sadrži korpus od oko 3000 različitih frazema i 5500 primjera frazema iz 8 križevačko-podravskih kajkavskih govora (Bakovčice, Kloštar Podravski, Peteranec, Križevci, Podravske Sesvete, Virje, Veliki Raščani, Vrbovec).U uvodnim se poglavljima donose karakteristike istraženih govora, a neke su od tipičnih karakteristika prikazane na zemljovidima. Posebno se govori o frazemima, razrađuju se njihova z...

Isusovac Jakov Mikalja (1601. – 1654.) nije dobio odgovarajuće mjesto u djelima starijih historiografa, a u novijim istraživanjima nerijetko su iznošeni oprečni podatci i o njegovu životu i o rječniku (Vončina 1992: 59–60). Pritom se izrazito odvaja istraživanje djela od interesa za autora.Zapravo, sve donedavno opsežnije spoznaje o Mikalji potjecale su iz maloga broja članaka koji su razmatrali njegovo podrijetlo, pojedinosti iz životopisa, posebno djelo...