Isusovac Jakov Mikalja (1601. – 1654.) nije dobio odgovarajuće mjesto u djelima starijih historiografa, a u novijim istraživanjima nerijetko su iznošeni oprečni podatci i o njegovu životu i o rječniku (Vončina 1992: 59–60). Pritom se izrazito odvaja istraživanje djela od interesa za autora.Zapravo, sve donedavno opsežnije spoznaje o Mikalji potjecale su iz maloga broja članaka koji su razmatrali njegovo podrijetlo, pojedinosti iz životopisa, posebno djelo...

Posljedica dugog razdoblja zajedničke povijesti austrijskih i hrvatskih zemalja velik je broj germanizama u hrvatskome jeziku. Pri tome postoji nerazmjer između njihova broja u organskim govorima i u standardu što je posljedica političke klime s početka 19. st. kada se formirao suvremeni hrvatski standardni jezik štokavske osnovice i kada se nastojao minimalizirati austrijski politički, kulturni i jezični utjecaj.Dok za druge slavenske jezike postoje opsežne st...

Posljedične su konstrukcije u ovoj knjizi opisane na svim razinama lingvističke analize: na razini jednostavne rečenice, na razini nezavisnosložene rečenice, u vezničkim ustrojstvima i jukstapoziciji, na razini zavisnosložene rečenice i, na kraju, na razini teksta. Iscrpno su opisane sve sintaktičke jedinice kojima se izražavaju posljedična značenja: prijedložno-padežne skupine, zamjenični prilozi i priložne skupine, funkcionalni ekvivalenti posljedični...

U ovoj se knjizi pokušalo metodama generativne gramatike opisati jedno poglavlje iz morfologije hrvatskog jezika. Na tvorbu odglagolskih imenica primijenile su se metode distribuirane morfologije, generativnoga pristupa morfologiji, razvijenog u okviru minimalističke epohe (Halle i Marantz 1993, Halle i Marantz 1994, Marantz 1997, 2001, Harley i Noyer 1998, 1999). Knjiga je podijeljena u tri sadržajne cjeline: u prvoj su prikazane osnovne postavke generativne morfolo...

Gramatički model Mažuranićeva jezikoslovnoga promišljanja sazdan u Slovnici Hervatskoj nakon gotovo stotinu i pedeset godina više nego zaslužuje svoj pretisak i svoju ponovnu dostupnost stručnoj i znanstvenoj javnosti te širem krugu čitatelja. Slovnica je od 1859. godine u samo desetak godina doživjela svoja četiri izdanja, što potvrđuje njezinu onodobnu vrijednost, znanstvenu i nastavnu, a s Veberovom je Skladnjom činila zaokruženu cjelinu gramatičkoga o...

Mikaljina Gramatika talijanska ukratko prije svega je prikaz talijanske morfologije, odnosno pregled talijanskoga deklinacijsko-konjugacijskoga sustava. Pisana je hrvatskim jezikom i s hrvatskim gramatičkim nazivljem, što joj priskrbljuje atribut najstarijega izvora naše gramatičke terminologije. Kontrastivno koncipirana, gramatika nudi dvojezične sklonidbene i glagolske obrasce.Raščlamba Mikaljinih hrvatskih primjera i jezika kojim je djelo pisano pokazuje da je...