Zbornik donosi sedamnaest radova sa znanstvenoga skupa, održanog u Dubrovniku od 18. do 20. IX. 2009., trećeg u nizu koje organizira Societas Celto-Slavica. Radovi su podijeljeni u tri cjeline: I. Celtic and Slavic languages from a historical point of view; II. Synchronic aspects of Celtic and Slavic languages; III. Celtic and Slavic cultures....

Autor paralelno prikazuje osobine kajkavskih govora i osobine kajkavskoga književnog jezika tako da se sustavno, po jezičnim razinama, prati stanje u mjesnim kajkavskim govorima i u pisaca kajkavske književnosti. Sve to daje mnoštvo informacija i o organskim kajkavskim govorima i o kajkavskom standardu. Opis kajkavskoga književnog jezika autor je obogatio izborom tekstova kajkavskih pisaca kako bi se dobio zoran uvid u taj jezik, a sve zajedno pokazuje i dokazuje i...

Ova monografija četiriju hrvatskih dijalektologa objedinjuju rezultate dugogodišnjih proučavanja čakavskoga, štokavskog i kajkavskog narječja u institutskome Odjelu za dijalektologiju. Fonološke studije u knjizi temelje se na terenskim istraživanjima narodnih govora. Knjiga je plod dugogodišnjeg analitičkog rada nove generacije hrvatskih dijalektologa i fonologa....

Knjiga Frazeologija križevačko-podravskih kajkavskih govora sadrži korpus od oko 3000 različitih frazema i 5500 primjera frazema iz 8 križevačko-podravskih kajkavskih govora (Bakovčice, Kloštar Podravski, Peteranec, Križevci, Podravske Sesvete, Virje, Veliki Raščani, Vrbovec).U uvodnim se poglavljima donose karakteristike istraženih govora, a neke su od tipičnih karakteristika prikazane na zemljovidima. Posebno se govori o frazemima, razrađuju se njihova z...

Isusovac Jakov Mikalja (1601. – 1654.) nije dobio odgovarajuće mjesto u djelima starijih historiografa, a u novijim istraživanjima nerijetko su iznošeni oprečni podatci i o njegovu životu i o rječniku (Vončina 1992: 59–60). Pritom se izrazito odvaja istraživanje djela od interesa za autora.Zapravo, sve donedavno opsežnije spoznaje o Mikalji potjecale su iz maloga broja članaka koji su razmatrali njegovo podrijetlo, pojedinosti iz životopisa, posebno djelo...

Posljedica dugog razdoblja zajedničke povijesti austrijskih i hrvatskih zemalja velik je broj germanizama u hrvatskome jeziku. Pri tome postoji nerazmjer između njihova broja u organskim govorima i u standardu što je posljedica političke klime s početka 19. st. kada se formirao suvremeni hrvatski standardni jezik štokavske osnovice i kada se nastojao minimalizirati austrijski politički, kulturni i jezični utjecaj.Dok za druge slavenske jezike postoje opsežne st...