Rječnik govora bačkih Hrvata Ante Sekulića pripada leksikografskim djelima koja se svrstavaju u dijalektnu leksikografiju. Tim se djelom nastoji otrgnuti zaboravu i trajno sačuvati leksičko blago svojstveno jednomu hrvatskomu novoštokavskom ikavskom govoru koji je i sam izravno ugrožen nakon nekoliko političkih podjela toga dijela hrvatskoga jezičnog prostora. Bunjevački (i šokački) Hrvati u južnoj Bačkoj tek su odnedavno nacionalna manjina poput svojih su...

Pater Ferdinand Takač desetljećima je marno prikupljao jezičnu baštinu rodnoga sela Hrvatski Grob (Chorvatský Grob) u Slovačkoj, skupivši znatan korpus riječi koji je potom preveo na standardni hrvatski jezik. Rječnik Hrvatskoga Groba sadržava blizu 8000 natuknica. U konačnome oblikovanju Rječnika dodan je i slovački stupac te sada Rječnik može poslužiti i kao hrvatsko-slovački rječnik....

U knjizi se analizira opis glagolskoga vida u gramatikama hrvatskoga jezika koje su objavljene u razdoblju od prve gramatike hrvatskoga jezika Bartola Kašića 1604. godine do Maretićeve gramatike 1899. godine. Zaključuje se da postoje dva osnovna gramatička modela opisa. Prvi je model (od 1604. do 1833. godine) onaj u kojem je glagolski vid opisan implicitno, latentno, što znači da gramatičari u načelu nisu eksplicitno uočili ni definirali samu kategoriju ni te...

U biblioteci Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju objavljujemo knjigu Eugenije Barić pod znakovitim naslovom Rusinski jezik u procjepu prošlosti i sadašnjosti. Djelo je u rukopisu bilo završeno 1995. godine i obranjeno kao doktorski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je njime dala izniman znanstveni doprinos rasvjetljavanju problematike rusinskoga jezika u specifičnim okolnostima njegove borbe za opstanak i očuvanje identiteta. Na poseban se način i osob...

U knjizi autorica daje pregled sredstava za izricanje posvojnosti u hrvatskome književnom jeziku sredstvima unesenim u hrvatski jezični sustav iz stranih, uglavnom romanskih jezika te pregled njihove uporabe u početcima jezične standardizacije. Sintaktičke se prevedenice općenito, kao i sintaktičke prevedenice kojima se izriče posvojni odnos, razumijevaju kao veza među hrvatskim književnim jezicima, kao sredstva koja omogućuju da se ti jezici razumiju kao sas...

Tema su ovoga rada oblici nebrojivosti u standardnom hrvatskom jeziku. To su semantički oblici gramatičke kategorije broja. Kao diskretne jezične jedinice, ti se oblici mogu definirati samo na sintaktičkoj razini. Oni su rezultat odnosâ među subjektom i predikatom kao dijelovima gramatičkoga rečeničnog ustrojstva koji su definirani po izrazu i sadržaju oznakâ gramatičke kategorije lica i broja.   Budući da je u glagolskih riječi sintaktički primarna kat...