Mikaljina Gramatika talijanska ukratko prije svega je prikaz talijanske morfologije, odnosno pregled talijanskoga deklinacijsko-konjugacijskoga sustava. Pisana je hrvatskim jezikom i s hrvatskim gramatičkim nazivljem, što joj priskrbljuje atribut najstarijega izvora naše gramatičke terminologije. Kontrastivno koncipirana, gramatika nudi dvojezične sklonidbene i glagolske obrasce.Raščlamba Mikaljinih hrvatskih primjera i jezika kojim je djelo pisano pokazuje da je...

U nizu Starohrvatska vrela objavljena je 2010. prva knjiga Hrvatsko srednjovjekovno pjesništvo: Pjesme, plačevi i prikazanja na starohrvatskom jeziku. To opsežno kritičko izdanje priredili su: dr. sc. Amir Kapetanović, dr. sc. Dragica Malić i dr. sc. Kristina Štrkalj Despot. Knjiga se sastoji od iscrpne uvodne studije dr. A. Kapetanovića i kritičkoga izdanja tekstova, koje prate filološki osvrti priređivača i bibliografski podatci. U knjizi su po prvi put objavlje...

Njemačko-hrvatski univerzalni rječnik plod je suradnje Slavenskoga seminara u Mannheimu i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Rječnik ima 2076 dvostupačnih stranica. Obuhvaća preko 120 000 obrađenih natuknica u kojima se, uz podatke o pismu, rastavljanju njemačkih riječi, njihovu izgovoru, uz gramatičke podatke, te podatke o stilskoj razini i područnoj proširenosti, u prijevodnim ekvivalentima daje značenjska raščlamba oprimjerena s oko pola milij...

Veoma vrijedan prinos s najvažnijim činjeničnim, književnopovijesnim i tematsko-kompozicijskim podatcima o rukopisu. U uvodnome dijelu autorica iznosi i neke svoje spoznaje o mogućim ranosrednjovjekovnim izvorima proučavanoga teksta....

Većina radova (I. Kajkavsko narječje) govori o kajkavskom narječju – razvoju od praslavenskoga, mjestu u slavenskom dijasistemu, interferenciji, pojedinim kajkavskim govorima (Moslavina, Međimurje, Podravina, Mađarska...). Manji se dio radova odnosi na štokavsko i čakavsko narječje te književni jezik i drugo. Knjiga sadrži najpotpuniju bibliografiju kajkavskoga narječja te ostalu konzultiranu literaturu. Četiri rada imaju suautore: Božidar Finka (Viroviti...

Baltoslavenska je akcentuacija svakako jedno od najtežih, ali stoga i najzanimljivijih, područja poredbenopovijesnoga proučavanja indoeuropskih jezika. Osim toga, baltoslavenska je akcentuacija važna za rekonstrukciju indoeuropskoga prajezika općenito, a ne treba ni spominjati da povijesna akcentologija zauzima i bitno mjesto u svakom proučavanju povijesti slavenskih jezika. Kako su hrvatski jezik i njegovi dijalekti od ključna značenja u rekonstrukciji praslave...