U ovome se radu govori o dijalekatskome miješanju, i to o miješanju organskih idioma (mjesnih govora, a preko njih i dijalekata) u situacijama graničnoga i arealnoga jezičnoga kontakta. Na hrvatskome dijalekatskome prostoru mnogo je takvih situacija, koje su do danas ili neistražene ili su samo djelomično istražene, te je u tome smislu ova knjiga prilog upoznavanju graničnih i arealnih kontaktnih situacija u Hrvatskoj....

Rječnik je veoma vrijedan spomenik naše kulturne i jezične baštine, posebno važan za hrvatsku povijesnu leksikografiju, leksikologiju i dijalektologiju. Po nekim procjenama ima oko 27 000 latinskih natuknica....

Jedna se znanost rodila pred očima generacija koje su prethodile našoj: lingvistika je u XX. stoljeću ostvarila onaj uzlet – kako bi ekonomisti rekli, svoj take off – koji je bio poput onoga fizike u XVII., kemije u XVIII., a biologije u XIX. stoljeću. Uzletjela je i izvela promjenu kojom skup točnih gledanja ustupa mjesto skupu zakona, kojom ono što je bila samo jedna od disciplina – postaje znanost. Galilej te metamorfoze bio je ženevski profesor Ferdinan...

Na europskom zapadu, 1660., bila je do tada neviđena novina predstaviti djelo o filozofiji jezika polazeći od narodnog, a ne od latinskog jezika, dakle obraćajući se čitatelju koji nije bio latinist: Grammaire générale et raisonnée, što su je napisali Antoine Arnauld i Claude Lancelot upravo je zbog toga izvršila mnogo veći utjecaj nego latinske rasprave Scaligera, Sanctiusa i Campanelle koje su joj prethodile. Gotovo istovremeno objavljivanje (1662.) drugog ...

Ovo Danteovo djelo, pisano na latinskom kao i njegova MONARCHIA i kao sve teoretske rasprave onog vremena, posvećeno je ilustraciji izražajnih mogućnosti talijanskog jezika. Ono je u neku ruku teoretski traktat kojemu je cilj pokazati da pučki jezik može bez obzira na namjenu stati uz bok pa čak i nadomjestiti latinski jezik. Upravo zato što predstavlja manifest dubokog uvjerenja koje traži prevlast narodnog, živog jezika kao “negramatičkoga”, ali jezika s...

Rječnik govora bačkih Hrvata Ante Sekulića pripada leksikografskim djelima koja se svrstavaju u dijalektnu leksikografiju. Tim se djelom nastoji otrgnuti zaboravu i trajno sačuvati leksičko blago svojstveno jednomu hrvatskomu novoštokavskom ikavskom govoru koji je i sam izravno ugrožen nakon nekoliko političkih podjela toga dijela hrvatskoga jezičnog prostora. Bunjevački (i šokački) Hrvati u južnoj Bačkoj tek su odnedavno nacionalna manjina poput svojih su...