Većina radova (I. Kajkavsko narječje) govori o kajkavskom narječju – razvoju od praslavenskoga, mjestu u slavenskom dijasistemu, interferenciji, pojedinim kajkavskim govorima (Moslavina, Međimurje, Podravina, Mađarska...). Manji se dio radova odnosi na štokavsko i čakavsko narječje te književni jezik i drugo. Knjiga sadrži najpotpuniju bibliografiju kajkavskoga narječja te ostalu konzultiranu literaturu. Četiri rada imaju suautore: Božidar Finka (Viroviti...

Baltoslavenska je akcentuacija svakako jedno od najtežih, ali stoga i najzanimljivijih, područja poredbenopovijesnoga proučavanja indoeuropskih jezika. Osim toga, baltoslavenska je akcentuacija važna za rekonstrukciju indoeuropskoga prajezika općenito, a ne treba ni spominjati da povijesna akcentologija zauzima i bitno mjesto u svakom proučavanju povijesti slavenskih jezika. Kako su hrvatski jezik i njegovi dijalekti od ključna značenja u rekonstrukciji praslave...

Knjižica je radni predložak za institutski projekt Hrvatski rječnik do Marulića i njegovih suvremenika (odobren od Ministarstva znanosti i tehnologije u kolovozu 2002. godine). Stoga osim obrazloženja projekta, koje čini uvodni i za javnost najvažniji dio, sadrži radne upute: Načela uspostave i primjene kratica izvora, Opće i gramatičke kratice, Kratice izvora, autora, autorskih priloga, edicija i periodika u kojima su objavljeni izvori (s osnovnim bio-biblio...

U ovome se radu govori o dijalekatskome miješanju, i to o miješanju organskih idioma (mjesnih govora, a preko njih i dijalekata) u situacijama graničnoga i arealnoga jezičnoga kontakta. Na hrvatskome dijalekatskome prostoru mnogo je takvih situacija, koje su do danas ili neistražene ili su samo djelomično istražene, te je u tome smislu ova knjiga prilog upoznavanju graničnih i arealnih kontaktnih situacija u Hrvatskoj....

Rječnik je veoma vrijedan spomenik naše kulturne i jezične baštine, posebno važan za hrvatsku povijesnu leksikografiju, leksikologiju i dijalektologiju. Po nekim procjenama ima oko 27 000 latinskih natuknica....

Jedna se znanost rodila pred očima generacija koje su prethodile našoj: lingvistika je u XX. stoljeću ostvarila onaj uzlet – kako bi ekonomisti rekli, svoj take off – koji je bio poput onoga fizike u XVII., kemije u XVIII., a biologije u XIX. stoljeću. Uzletjela je i izvela promjenu kojom skup točnih gledanja ustupa mjesto skupu zakona, kojom ono što je bila samo jedna od disciplina – postaje znanost. Galilej te metamorfoze bio je ženevski profesor Ferdinan...