U knjizi se analizira opis glagolskoga vida u gramatikama hrvatskoga jezika koje su objavljene u razdoblju od prve gramatike hrvatskoga jezika Bartola Kašića 1604. godine do Maretićeve gramatike 1899. godine. Zaključuje se da postoje dva osnovna gramatička modela opisa. Prvi je model (od 1604. do 1833. godine) onaj u kojem je glagolski vid opisan implicitno, latentno, što znači da gramatičari u načelu nisu eksplicitno uočili ni definirali samu kategoriju ni te...

U biblioteci Prinosi hrvatskomu jezikoslovlju objavljujemo knjigu Eugenije Barić pod znakovitim naslovom Rusinski jezik u procjepu prošlosti i sadašnjosti. Djelo je u rukopisu bilo završeno 1995. godine i obranjeno kao doktorski rad na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Autorica je njime dala izniman znanstveni doprinos rasvjetljavanju problematike rusinskoga jezika u specifičnim okolnostima njegove borbe za opstanak i očuvanje identiteta. Na poseban se način i osob...

U knjizi autorica daje pregled sredstava za izricanje posvojnosti u hrvatskome književnom jeziku sredstvima unesenim u hrvatski jezični sustav iz stranih, uglavnom romanskih jezika te pregled njihove uporabe u početcima jezične standardizacije. Sintaktičke se prevedenice općenito, kao i sintaktičke prevedenice kojima se izriče posvojni odnos, razumijevaju kao veza među hrvatskim književnim jezicima, kao sredstva koja omogućuju da se ti jezici razumiju kao sas...

Tema su ovoga rada oblici nebrojivosti u standardnom hrvatskom jeziku. To su semantički oblici gramatičke kategorije broja. Kao diskretne jezične jedinice, ti se oblici mogu definirati samo na sintaktičkoj razini. Oni su rezultat odnosâ među subjektom i predikatom kao dijelovima gramatičkoga rečeničnog ustrojstva koji su definirani po izrazu i sadržaju oznakâ gramatičke kategorije lica i broja.   Budući da je u glagolskih riječi sintaktički primarna kat...

U radu se daje sustavni pregled stanja i postanja hrvatske povijesne fitonimije do kraja 18. stoljeća. Kao polazište se uzima bogato zastupljena fitonimijska građa u rukopisnome rječniku Lexicon Latino-Illyricum Pavla Rittera Vitezovića s početka 18. stoljeća. Ta je građa toliko reprezentativna da se na njoj mogla razraditi botanička podjela vrsta, koja, kao što ćemo vidjeti, ne počiva na strogo botaničkim kriterijima nego na slobodnijem kriteriju – kako ...

U knjizi se monografski obrađuje kategorija brojivosti u hrvatskome jeziku. Brojivost se definira kao semantička kategorija utemeljena na leksičkom značenju imenice. Daje se iscrpan pregled literature o brojivosti u slavistici i šire. Vrijedan su sastavni dio knjige i popisi brojivih i nebrojivih imenica....