Sadržaj Kako štedimo u jeziku i na jeziku: jezična ekonomičnost Goranka Blagus BartolecJezik i društvoKristian Lewis: Višejezičnost na Sudu Europske unijeDomaća zadaćaVesna Nosić: Osobni nadimci učenika gimnazije „Matija Mesić”Od Mile do DrageBranimir Brgles: Hagionimi, eklezionimi i ojkonimiU dva klika mišemAna Mihaljević: Mrežni izvori i baze Staroslavenskoga institutaOd A do ŽBarbara Kovačević: Kad svinje polete u neboLektorske bilješkeMarijana Javor...

Kako projekt izrade Rječnika nije završen njegovom objavom, nego se kontinuirano prikuplja nova građa, drugo izdanje nije samo ponovljena inačica prvoga izdanja, nego je dopunjeno i prošireno novim natuknicama i podnatuknicama. Na drugome izdanju radio je isti urednički, autorski i suradnički tim, a nove natuknice tipski se uklapaju u postojeće sadržaje te uključuju zemljopisna imena, imena stanovnika (etnike i etnonime) i pridjeve (ktetike), događaje iz novije (Do...

Sadržaj Morfološko preobilje i Baza hrvatskih morfoloških dubletaTomislava Bošnjak BoticaJezik i društvoMirjana Crnić Novosel: Nacionalnomanjinski jezici na jezičnoj karti RijekeDomaća zadaćaIva Stamenković:  Hrvatski jezik i učenici iz UkrajineOd Mile do DrageBranimir Brgles: O Sigetu, Sigečici i drugim zagrebačkim otocimaU dva klika mišemMilica Mihaljević: Jezikoslovno nazivlje na mrežiOd A do ŽMartina Bašić i Barbara Kovačević: Kad slika ne govori vi...

Najnovije je institutsko izdanje Pojmovnik kriminalistike i forenzike skupine autora (Š. Anđelinović, A. Banovac, Ž. Bašić, K. Bečić, T. Bošnjak Botica, J. Crnjac, I. Jerković, I. Kružić, A. Lozina, T. Ljubić, S. Marendić, B. Nahod, D. Primorac, G. Rosandić, K. Vilović, P. Vukša Nahod) nastalo kao rezultat projekta Forenzično-kriminalističko nazivlje (FuNK). Projekt je financirala Hrvatska zaklada za znanost u sklopu programa Izgradnja hrvatskoga strukovnog...

Promina, župa od jedanaest sela, smještena jugozapadno od Knina na prostoru između planine Promine, rijeke Krke i Miljevaca, dosad nije onomastički obrađivana. Kako je za to područje, koje je kontinuirano naseljeno još od neolitika, u 20. stoljeću karakteristična velika depopulacija, bilo je potrebno započeti antroponomastička i toponomastička istraživanja kako ne bi s odlaskom stanovnika nepovratno pao u zaborav velik broj antroponima. Jedan je od ciljeva ovoga ...

U ovoj knjizi nude se tekstovi o književnoj kajkavštini u četiri cjeline.Prva je uvodna, govori o standardizacijskim procesima u kajkavskom hrvatskom književnom jeziku, njegovoj polifunkcionalnosti te s izdvojenom temom vezanom uz naziv jezika kao identitetski znak ne samo za kajkavski nego i za druge povijesne hrvatske književne jezike. Zbog želje da bude razumljiviji širi kontekst i vrijeme je prošireno do naših dana.Slijedi pregled pisane kajkavštine kroz stolje...