Pišući o ciljevima i metodologiji istraživanja Kristijanovićevih Blagorečja kao cilj smo definirali izradu mikrostudije o jeziku toga djela, tj. analizu teksta na grafijskoj i ortografijskoj, fonološkoj, morfološkoj, sintaktičkoj, leksičkoj i stilskoj razini te kontekstualizaciju rezultata unutar Kristijanovićeva korpusa i kajkavskoga književnog jezika 19. st. Stoga su se rezultati jezične analize Blagorečja uspoređivali s opisom u onodobnim normativnim priručn...

Sadržaj Odstupanja od hrvatske jezične norme u službenome dopisivanju u policijiSanja Orlić i Kristian LewisJezik i društvoIrena Miloš: Nove pojave u jezičnome krajoliku: otrovna pozitivnostDomaća zadaćaTatjana Povalec: Kad se hrvatski jezik umiješa u barOd Mile do DrageNikolina Cvrtila: Najčešća osobna imena u generaciji maturanata 2021./2022. – anketa za završne razrede Srednje škole KrapinaU dva klika mišemDaria Lazić: Suvremeni rječnik po mjeri korisni...

Sadržaj Dijakronijski uvid u rječnik znanstvenoga teksta (na primjeru graditeljstva)Ivana Špiranec Jezik i društvoIrena Miloš: Vic kao maska i maska kao vic – etnolingvistički dodiri političkoga i pandemijskoga otpora Domaća zadaćaIgor Medić: Pristupi temi hrvatskoga srednjovjekovlja u srednjoškolskoj nastavi Hrvatskoga jezikaOd Mile do DrageDomagoj Vidović: Kratak poredbeni osvrt na hrvatsku i ukrajinsku antroponimijuU dva klika mišemJosip Mihaljević: Stranic...

Knjiga sadržava tri dijela. Prvi dio čini studija posvećena gramatici Frana Marije Appendinija naslovljenoj Gramatica della lingua illirica iz 1808. godine. Drugi dio čini hrvatski prijevod talijanskoga izvornika u kojemu su izvorni hrvatski dijelovi transkribirani. Treći dio čini faksimil (360 str.). Talijanski Dubrovčanin zadivljen našim jezikom kojega naziva ilirskim i najsavršenijim, Frano Marija Appendini, među baštinicima kulture zapamćen je kao karizmatiča...

Sadržaj Hrvatski jezik 55 godina nakon Deklaracije – između posezanja i međunarodnoga priznanjaDomagoj VidovićJezik i društvoDaria Lazić: (J)eg snakker/talar norsk. – Kako govore i pišu Norvežani?Domaća zadaćaPalma Tolić: Vdms na hrv! – Kraćenje riječi u jeziku mladih Srednje škole Tina Ujevića u VrgorcuOd Mile do DrageDomagoj Vidović: Imena naselja, ulica i trgova između administrativnih odluka i onomastikeU dva klika mišemJosip Mihaljević: Demoinač...

U jezičnopovijesnoj se literaturi obično govori o jeziku spomenikâ što se odlikuju većim ili manjim tekstovnim diskurzom, određenom sadržajno-smislenom (cjelovitom ili fragmentarnom) zaokruženošću. O glosama doznajemo, uglavnom usput, samo (povijesne) podatke kad se spominje njihova pojava unutar pojedinih spomenika prve vrste. Glose su – po leksikografskoj definiciji, u značenju koje nas ovdje zanima – “objašnjenje u tekstu, prijevod kakvog izraza (u starim...