Sadržaj Dijakronijski uvid u rječnik znanstvenoga teksta (na primjeru graditeljstva)Ivana Špiranec Jezik i društvoIrena Miloš: Vic kao maska i maska kao vic – etnolingvistički dodiri političkoga i pandemijskoga otpora Domaća zadaćaIgor Medić: Pristupi temi hrvatskoga srednjovjekovlja u srednjoškolskoj nastavi Hrvatskoga jezikaOd Mile do DrageDomagoj Vidović: Kratak poredbeni osvrt na hrvatsku i ukrajinsku antroponimijuU dva klika mišemJosip Mihaljević: Stranic...

Knjiga sadržava tri dijela. Prvi dio čini studija posvećena gramatici Frana Marije Appendinija naslovljenoj Gramatica della lingua illirica iz 1808. godine. Drugi dio čini hrvatski prijevod talijanskoga izvornika u kojemu su izvorni hrvatski dijelovi transkribirani. Treći dio čini faksimil (360 str.). Talijanski Dubrovčanin zadivljen našim jezikom kojega naziva ilirskim i najsavršenijim, Frano Marija Appendini, među baštinicima kulture zapamćen je kao karizmatiča...

Sadržaj Hrvatski jezik 55 godina nakon Deklaracije – između posezanja i međunarodnoga priznanjaDomagoj VidovićJezik i društvoDaria Lazić: (J)eg snakker/talar norsk. – Kako govore i pišu Norvežani?Domaća zadaćaPalma Tolić: Vdms na hrv! – Kraćenje riječi u jeziku mladih Srednje škole Tina Ujevića u VrgorcuOd Mile do DrageDomagoj Vidović: Imena naselja, ulica i trgova između administrativnih odluka i onomastikeU dva klika mišemJosip Mihaljević: Demoinač...

U jezičnopovijesnoj se literaturi obično govori o jeziku spomenikâ što se odlikuju većim ili manjim tekstovnim diskurzom, određenom sadržajno-smislenom (cjelovitom ili fragmentarnom) zaokruženošću. O glosama doznajemo, uglavnom usput, samo (povijesne) podatke kad se spominje njihova pojava unutar pojedinih spomenika prve vrste. Glose su – po leksikografskoj definiciji, u značenju koje nas ovdje zanima – “objašnjenje u tekstu, prijevod kakvog izraza (u starim...

Rječnik velikoga i maloga početnog slova osmišljen je kao priručnik kojim će se koristiti govornici hrvatskoga jezika koji imaju dvojba u pisanju početnoga slova: lektori, učitelji, profesori, nastavnici, učenici, studenti, prevoditelji, novinari te širok krug korisnika u pisanoj poslovnoj i službenoj komunikaciji. Rječnik se temelji na načelima Hrvatskoga pravopisa, a s obzirom na to da je u općemu pravopisnom priručniku nemoguće popisati sve pojmove koji u sv...

Nastojali smo da drugi svezak slijedi koncepciju rječnika kakva je zacrtana u prvom svesku i objašnjena u njegovu predgovoru. Ondje je navedeno kako se služiti rječnikom, kakva je struktura natuknica, koja su bila vrela i korpus iz kojega su preuzete obrađene riječi, te kako su i zašto oni odabrani. U drugom smo svesku ipak uzeli u obzir neke kritike i savjete koje smo primili nakon objavljivanja prvoga sveska, ali tako da to ne utječe previše na strukturu i sadržaj...