About the Book
ISBN: 978-953-7967-67-3
Edition: 250
Number of Pages: 220
Publication Year: 2018
price: 15,93 €
Availability: IN STOCK
U ovoj su se knjizi analizirali povratni glagoli i konstrukcije sa se u hrvatskome jeziku. Podjela povratnih glagola koja se uvela drugačija je od svih dosadašnjih, a temeljena je na pristupu prema kojemu je oblik se čestica (prema analizi K. Olive 2001) i dio je morfološkoga i leksičkosemantičkoga ustrojstva glagola. S nekoliko testova poznatih u literaturi (test s predikatnim atributima ili predikatnim prošircima (engl. secondary depictives), dopunjavanje kao-skupinom, test s poredbenim konstrukcijama i sl.) dokazala se neistovjetnost oblika se i zamjenice sebe i u hrvatskome jeziku.
U podjeli povratnih glagola pripadnost se povratnoga glagola pojedinoj skupini odredila primarno prema morfološko-sintaktičkim kriterijima, no značenje je glagola također bilo neizostavno u analizi jer omogućuje razlučivanje pojedinih skupina i podskupina. Prvi je pokazatelj toga da je riječ o povratnome glagolu postojanje oblika se uz glagol kao leksičke jedinice. Premda se podjela u ovoj knjizi metodološki razlikuje od tradicionalne podjele, naziv povratni glagoli zadržao se iz pragmatičnih razloga. Taj se naziv ustalio kao naziv za skupinu glagola uz koje se pojavljuje se u hrvatskoj gramatičkoj tradiciji i ostalim radovima te se zadržao i u ovome pristupu. Zaključilo se da su povratni glagoli neprijelazni ako se na prijelaznost gleda u skladu s tradicijom u hrvatskome jeziku, tj. tako da se prijelaznim glagolima smatraju oni koji imaju izravni objekt u akuzativu.
U podjeli povratnih glagola pripadnost se povratnoga glagola pojedinoj skupini odredila primarno prema morfološko-sintaktičkim kriterijima, no značenje je glagola također bilo neizostavno u analizi jer omogućuje razlučivanje pojedinih skupina i podskupina. Prvi je pokazatelj toga da je riječ o povratnome glagolu postojanje oblika se uz glagol kao leksičke jedinice. Premda se podjela u ovoj knjizi metodološki razlikuje od tradicionalne podjele, naziv povratni glagoli zadržao se iz pragmatičnih razloga. Taj se naziv ustalio kao naziv za skupinu glagola uz koje se pojavljuje se u hrvatskoj gramatičkoj tradiciji i ostalim radovima te se zadržao i u ovome pristupu. Zaključilo se da su povratni glagoli neprijelazni ako se na prijelaznost gleda u skladu s tradicijom u hrvatskome jeziku, tj. tako da se prijelaznim glagolima smatraju oni koji imaju izravni objekt u akuzativu.
